Hoće li Europa koristiti rusku imovinu za financiranje Ukrajine? Moskva bi mogla uzvratiti

Na sastanku u Kopenhagenu u srijedu čelnici su pokazali kombinaciju podrške i opreza. Do susreta je došlo samo nekoliko dana nakon što su dronovi uočeni u danskom zračnom prostoru, zbog čega su privremeno zatvorene zračne luke. Iako nije potvrđeno da su dronovi bili ruski, nekoliko europskih zemalja – među njima Poljska, Rumunjska i Estonija – ranije je optužilo Moskvu za slične incidente, piše Al Jazeera.

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da “čvrsto podupire ideju”, dok je švedski premijer Ulf Kristersson naglasio da je “snažno za” plan. Ipak, drugi upozoravaju na moguće pravne zapreke.

Što predviđa "plan reparacija"?

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je prijedlog još u rujnu, a ideja je dobila na zamahu nakon što je američka pomoć Ukrajini počela slabjeti.

Donald Trump je tijekom predsjedničke kampanje 2024. obećao da će smanjiti financijsku i vojnu potporu Kijevu, a otkako je u siječnju preuzeo dužnost, jasno je dao do znanja da SAD više neće biti glavni oslonac Ukrajine. Od Europe se očekuje da preuzme tu ulogu.

Plan predviđa da se ruska sredstva zamrznuta u europskim bankama iskoriste kao zalog za zajam Ukrajini od 140 milijardi eura. Vraćanje zajma planira se kroz buduće ratne reparacije od Rusije, a jamac bi bila cijela EU kroz proračun ili pojedine članice.

"Potrebno nam je trajnije rješenje za vojnu potporu Ukrajini,” rekla je von der Leyen.

Koliko je sredstava zamrznuto?

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., SAD i europske zemlje zamrznule su oko 300 milijardi dolara imovine ruske središnje banke.

Najveći dio, oko 247 milijardi dolara, drži se u Europi, od čega 217,5 milijardi u belgijskom Euroclearu. Samo u prvoj polovici 2025. ta sredstva su donijela 3,2 milijarde dolara kamata.

Glavne prepreke

Prema međunarodnom pravu, imovina neke države ne može se jednostavno oduzeti. Belgija, gdje se nalazi najveći dio sredstava, upozorava da bi mogla biti prisiljena vratiti ih Rusiji, pa traži da rizik podijele sve članice.

“Ne želim da Belgija bude jedina koja će snositi posljedice ako nešto krene po zlu,” upozorio je belgijski premijer Bart De Wever.

I drugi lideri pozivaju na oprez. Nizozemski premijer Dick Schoof smatra da prijedlog treba pažljivo razmotriti, dok je luksemburški premijer Luc Frieden istaknuo: “Ne možete tek tako preuzeti imovinu druge države.”

Hoće li plan biti proveden?

Stručnjaci smatraju da će Europa ipak morati pronaći način da ga provede, jer američka pomoć slabi.

“Dogodit će se – jer ako SAD odustane, Europi ostaje godišnja rupa od preko 100 milijardi dolara u financiranju Ukrajine,” rekao je analitičar Timothy Ash iz Chatham Housea.

Upozorava da bi odustajanje od plana bilo još riskantnije jer bi Ukrajina mogla ostati bez sredstava i izgubiti rat, što bi Europi donijelo goleme posljedice, uključujući mogući masovni val migracija iz Ukrajine.

Također, u slučaju ukrajinskog poraza europske bi zemlje morale znatno brže povećati obrambenu potrošnju na 5 % BDP-a – cilj koji su članice NATO-a postavile tek za 2035. godinu.

Reakcija Moskve

Kremlj je plan nazvao “krađom”.

“Riječ je o nezakonitom prisvajanju ruske imovine. U Rusiji to jednostavno zovemo krađa,” rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Poručio je da će svi uključeni u oduzimanje imovine biti “pozvani na odgovornost”, a zemlje koje to učine mogle bi osjetiti “boomerang efekt” kroz narušeno povjerenje investitora.

Rusija bi mogla pokrenuti pravne postupke, ali bi za to morala odreći se suverenog imuniteta – što bi značilo da bi i sama mogla biti tužena u inozemstvu. Druga opcija bila bi zapljena zapadne imovine u Rusiji, no stručnjaci upozoravaju da Moskva time riskira više nego Zapad jer se mnogo veći dio imovine nalazi izvan Rusije.

Koliko zapadne imovine Rusija drži?

Prema podacima ruske državne agencije RIA, u siječnju 2022. u Rusiji se nalazilo oko 288 milijardi dolara strane imovine koja bi se mogla zaplijeniti. Do kraja 2023. taj je iznos pao na oko 215 milijardi dolara.

No većina tih ulaganja nije zapadna, nego dolazi iz Kine, Indije i zemalja Bliskog istoka, a najveći dio imovine uopće nije državna, već privatna.